ROVINJ: Batana – mala barka koja čuva dušu grada

“Bòne da bàti màr!” izreka je koja na rovinjskom dijalektu znači “Dobre da pobijede more!” i opisuje brodice koje su kadre ići u susret otvorenome moru. Rovinjska batana je upravo takva tradicionalna ribarska barka, mala na pogled, ali velika u značenju za Rovinj i njegove stanovnike. Ona je duša Rovinja satkana od mreža i užadi, od zvuka vesala i pjesme ribara tzv. bitinàda koje su valovi desetljećima raznosili Rovinjskim akvatorijem.

Uvijek zaposlenih ruku, rovinjski su ribari glasovima čak naučili imitirati glazbene instrumente, a najljepši glasovi među njima pjevali su i operne arije! Priča o batani ispričana je na puno načina, vožnjom u batanama na vesla oko rovinjskog poluotoka, večerama u tradicijskoj konobi Spacio Matika u kojoj su nekad ribari svraćali na marende, popravljanjem i gradnjom novih batana u Malome škveru i Rovinjskom regatom zbog koje se svakog lipnja morem ispred Rovinja zavijore šarena oglavna i latinska jedra tradicijskih barki pristiglih sa šireg jadranskog područja, posebno sjeverne Italije i Slovenije.

A gdje priča počinje? U samom centru Rovinja, u Ekomuzeju Batana gdje su brojni Rovinjci pohranili predmete i uspomene donesene iz svojih domova i iz svojih srca kako bi sa svijetom podijelili i time očuvali najvredniji dio svoje nematerijalne baštine. Njihovu gestu i nastojanja prepoznao je i UNESCO uvrstivši Ekomuzej Batana u registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine, a moja je preporuka da priču o batani, prilikom sljedećeg posjeta Rovinju, osjetite, poslušate i okusite!

Autorica naslovne fotografije: Silvija Jacić

SILVIJA JACIĆ promotorica je interpretirane baštine i koliko zna, jedini profesionalac u Hrvatskoj koji se time isključivo bavi. Njezina fascinacija (maritimnom) baštinom započela je promocijom jadranskih svjetionika i hrvatskih turističkih odredišta, a rasplamsala se na radionici o interpretaciji baštine 2017. godine. Ta ju je radionica, kao i susret s magičnim hrvatskim gradom Bakrom koji joj je preokrenuo život, usmjerila prema poslu njezinih snova – skupljanju baštinskih priča, promociji hrvatske baštine u zemlji i inozemstvu te suradnji s brojnim kolegama na različitim projektima. Vrhunac te suradnje upravo su Krajolici baštine koje potpisuje kao svoj prvi autorski projekt. Želite li pobliže upoznati Silviju, pročitajte njezinu autorsku iskaznicu u sklopu Krajolika baštine ili posjetite njezine web stranice Promo&press.