ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO: Dašak muzealnosti na 14 lokacija u gradskom tkivu

Maksimalno jednostavno, uzmite muzejski predmet, načinite njegovu kopiju i istu postavite na javno mjesto uz kratak opisni tekst. Tako bi valjalo sažeti ideju koja je nekoć sinula dr. sc. Zoranu Greglu, dugogodišnjem zaslužnom kustosu Arheološkog muzeja u Zagrebu koji je osmislio muzejsku akciju Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. Ukoliko genijalnost ideje doista počiva na njenoj jednostavnosti, onda se ne libim konstatirati kako je ovo najjednostavnija muzejska ideja s kojom sam se susreo.

Tek trunku nijansirano pa plasirano u kontekst Zagreba te arheološke i paleontološke struke, neka je predmet pronađen na području grada Zagreba, neka je stariji od 1094. godine kada je Zagreb formalno ustoličen i neka kopija tog predmeta bude postavljena tamo gdje je izvorno pronađen! Eto vam recept za totalnu muzealizaciju, muzealnost prostora, muzej bez zidova, edukativnu akciju, ma nazovite kako hoćete, ali to vam je formula za društveno angažiran i relevantan muzej. Zamišljeno – realizirano!

Kopiju trećestoljetnog nadgrobnog spomenika izvjesnog Rimljanina Poncija, njegove žene i nekog Marka, dr. sc. Zoran Gregl postavio je 1990. godine u Kerestincu, na mjestu gdje je spomenik i pronađen. Cjepidlake će primijetiti kako spomenik nije na području Zagreba, ali jest! Administrativno je općina Kerestinec pred 30 godina još potpadala pod Grad Zagreb, tako da greške nema. Trg na kojem je postavljen spomenik, naknadno je preimenovan u Rimski trg – toliko o društvenoj prihvaćenosti ove Akcije.

Odmah nakon prve realizacije u provedbu Akcije aktivno se uključuju Nenad Jandrić, muzealac Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, i arhitekt Željko Kovačić pa sada već govorimo o triju, ali još uvijek o privatnoj inicijativi koja će prerasti u tridesetjednogodišnju muzejsku akciju koja teče i danas, a kojom je spomenicima obilježeno 14 autentičnih lokacija pronalaska predmeta arheološkog i paleontološko-geološkog značaja.

Bradonja u Petrinjskoj, mamut u Gavelli, nekropola u Stenjevcu, vrč u Savskoj, Jupiter u Banjačićevoj, supruga kakvih je malo na Kaptolu, mladunče kita u Podsusedu, uljanica na Mirogojskoj, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina i njegova oca u parku Ribnjak, Dioklecijan na Trgu bana Jelačića, Hadrijan pred Županijskim sudom na Zrinjevcu, rimskodobni putokaz kraj knjižnice u Jelkovcu. Svi su oni išetali iz muzejske monotonije u vrevu gradskih ulica, osim kruništa stele s lavom i ovnom, koje je original i kojeg je privatni vlasnik dopustio izložiti javnosti na stupu ograde privatne kuće na Bukovcu.

Iako nas je u proljeće 2017. godine napustio začetnik ove akcije, dr. sc. Zoran Gregl, njegova ideja živi i razvija se i dalje, oplemenjujući gradsko tkivo daškom muzealnosti, muzealijama daje toliko potrebnu vitalnost. Arhitektonski i muzeološki afirmirana, prepoznata i prihvaćena od strane Zagrepčana, muzejska akcija Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. ostaje i bit će trajno upisana u život jedinog grada na svijetu na čijim ulicama koegzistiraju mamut, Rimljani, Rimljanke i njihovi carevi te šestmetarski kit.

Arheološki muzej u Zagrebu koordinator je Akcije, a Zorana Gregla naslijedio je Ozren Domiter, kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Ukoliko još netko nije čuo za ovu Akciju, sram ga bilo! Karta Vam je priložena, Katalog je na ovoj poveznici, cipele na noge i trk u šetnju. Ukoliko Vas zanima još i više ili ste pak skloniji grupnim obilascima, autori Akcije rado će Vas provesti obilježenim lokacijama. Pišite nam na amz@amz.hr s naznakom za Zagreb dok ga još ni bilo.

Autori teksta: Nenad Jandrić, Željko Kovačić i Ozren Domiter kojeg možete pobliže upoznati na njegovoj autorskoj iskaznici u sklopu Krajolika baštine.

Autor naslovne fotografije: Igor Krajcar/Arhiv AMZ