HAI – Baština i emocija u autentičnim hrvatskim igračkama
Djeca i igračke – jedno bez drugog ne ide, i zato je ta veza odličan temelj da naše najmlađe naučimo tradicijskim vrijednostima. Zainteresirati djecu instant svijeta u kojem živimo za tradicijske vrijednosti, zvuči kao nemoguća misija. Upravo u tu misiju upustila se, udruga poVUcizakulturu i Studij dizajna na prvi pogled neobičnim igračkama zvučnog naziva HAI!
HAI igračke u sebi nose naglasak na izbjegavanje doslovnosti u prenošenju sadržaja i kreativnoj slobodi u interpretaciji vrijednosti baštine. Djecu kroz igru i interakciju treba na ispravan način uvoditi u razumijevanje vrijednosti i usvajanje osjećaja pripadnosti ali i uvažavanja i prihvaćanja različitosti. Trebamo im dopustiti da budu pojedinci koji mogu dovesti do velikih promjena u budućnosti, a to će moći tek onda kada im bude dopušteno maštati, istraživati i biti znatiželjni.
Analizirajući igračke kojima je preplavljeno tržište uvidjeli smo da je veliki broj igračaka namijenjen zabavi, instant zadovoljstvu i promoviranju potrošačke ekonomije. Didaktičke igračke rijetko u sebi imaju ugrađene elemente i vrijednosti tradicije i kulturne baštine. Osim toga veliki broj igračaka izrađen je od ekološki ne prihvatljivih materijala.
Navedeni nedostaci potaknuli su udrugu poVUcizakulturu da pokrene projekt sa Studijem dizajna s ciljem redefinicije i stvaranja novog koncepta učenja o baštini kroz igru. Projekt je za sada realiziran kroz 30 prototipa igračaka, od kojih su četiri didaktičke igračke proizvedene, a interpretiraju baštinu kontinentalne i mediteranske Hrvatske.
Iako su igračke primarno namijenjene djeci predškolske dobi, dosadašnja iskustva pokazala su da ih se uspješno može koristiti i u nastavi s djecom nižih razreda osnovne škole. Kroz igru djeca spoznaju više o hrvatskoj baštini, o velikanima i promotorima hrvatske kulture, znanosti, sporta, o prirodnoj baštini. Trenutno imamo četiri igračke koje prenose poruku o paškoj čipki (Pagus), tkanju kao tradicijskom načinu izrade tkanina (Znatiželjna nit), o čuvanju kruha na tradicijski način (Čičulin) i hrvatskim nacionalnim plesovima te narodnim nošnjama, kao i o nacionalnom ansamblu Lado (Zvutka). U pripremi je još proizvoda koji nose neke nove priče i nove doživljaje za djecu.
Igrajući se s djecom igračke mogu i odraslima proširiti znanja jer gledajući na čovjeka kao na „homo ludensa“ slijedimo Huizinginu ideju kako je cjelokupna ljudska kultura izrasla i razvila se iz igre.
Željeli smo da igračke povežu djecu s roditeljima, odgajateljima, bakama i djedovima jer kroz interakciju igre nastaje povezanost i zajedništvo. Kultura i identitet se prenose s koljena na koljeno. Uz svaku igračku napravljena je i knjižica s pričom koju odrasla osoba može djetetu pročitati prije igre kao motivaciju za igrom ili nakon što je dijete već isprobalo igračku na neki svoj način, priča mu može biti poticaj na neke daljnje ideje i interpretacije. Osim toga ta odrasla osoba može djetetu ispričati i neko svoje iskustvo ili doživljaj iz djetinjstva koji je povezan s tematikom priče. To će dodatno obogatiti djetetovo iskustvo i spoznaju.
Timskim pristupom i suradnjom stručnjaka iz različitih područja osmisli smo kreativan i inovativan način učenja o vlastitom identitetu i kulturi kroz igru. Na taj smo način djeci približili tradiciju i kulturu zemlje u kojoj su rođena i odrastaju. Osim u odgojno-obrazovnom procesu igračke se mogu koristiti u turističkoj promociji Hrvatske jer igračke imaju potencijal suvenira i promocije lokalnih vrijednosti s kojim će djeca otići iz Hrvatske i pričati priču svojim obiteljima i prijateljima. Nadalje, ovakav model slojevitog otkrivanja i učenja o baštini može se primijeniti u bilo kojem kontekstu, zemlji državi i kroz igru djeci približiti njihovu kulturu.
HAI projekt ima veliki potencijal koji je dokazan kroz iskustvo igre s četiri proizvedene HAI igračke. Pomoću njih djeca sama pletu Pašku čipku igrajući se igračkom Pagus, kreiraju narodne nošnje i zaplešu kolo s igračkom Zvutka, zaigraju društvenu igru koju smo nazvali Čičulin, a inspirirana je tradicionalnim metodama čuvanja kruha. Obitelji su svake nedjelje pekle kruh za svaki dan u nadolazećem tjednu. Kruh su od glodavaca i prljavštine čuvali pomoću visećih drvenih greda.
Inspiracija za kolutiće proizašla iz tradicionalne tehnike pisanja kruha. Tradicionalan običaj u hrvatskim domovima je bio da se kruh za Božić piše. Tako su Božićni kruh i kolači bili raskošno ukrašeni i originalni. Znatiželjna nit je igračka koja kod djece razvija kreativnost, mogućnost pletenja u 3D formatu te kod djece potiče kod djece istraživanje i kreativnost, promišljanje i rješavanje problema. Svi su proizvodi temeljeni na osnovnom konceptu da igru treba smatrati ozbiljnom dječjom djelatnošću.
Smisao igračaka je da potenciraju nove spoznaje i postignuća, a cilj im nije tek prepoznati nego razumjeti i interpretirati. Već sami kriteriji pri tome navode na osnovne vrijednosti kojih se nikada nećemo odreći i na originalna iskustva kojima smo te vrijednosti komunicirali. Na tome se u pravilu temelji razvoj zajednice, osigurava egzistencija i gradi identitet. Gledajući unatrag to zovemo baština, a unaprijed gledajući to su resursi potencijalnog prosperiteta.
Naslovna fotografija: Znatiželjna nit, autorica Jovana Vlaisavljević
Autor naslovne fotografije: Domagoj Kunić
Želite li saznati još više o projektu HAI, kliknite ovdje.
Želite li svoju HAI igračku, kontaktirajte posjetite FB profil Udruge poVUcizakulturu ili voditeljicu projekta Tanju Tandaru na e-mail adresu tanja.tandara1@zg.t-com.hr.
TANJA TANDARA kulturom se bavi od 1996. radeći isključivo u neovisnoj kulturi kao producentica i menadžerica mnogih projekata. Poduzetništvom se bavi od 2010. godine kada je osnovala Udrugu poVUcizakulturu za projektni menadžment u kulturi. U suradnji sa studentima Arhitektonskog fakulteta, smjer produkt dizajn i njihovim profesorima započela je projekt HAI- hrvatske autentične igračke inspirirane hrvatskom kulturnom baštinom kako bi promovirala kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku. Njezino područje zanimanja su kazališne predstave, marketing i prodaja kao kreativne i kulturne industrije pa je tako producirala kazališnu predstavu Reciklirana priča za djecu predškolske i školske dobi, a uključena je i u edukativni i kreativni projekt Park prirode Medvedgrad i to u osmišljavanju kolekciju suvenira i edukativnog materijala.
Tanju još bolje možete upoznati čitajući njezinu autorsku iskaznicu u sklopu Krajolika baštine, a sve o Tanjinom projektu HAI i svim ostalima pronaći ćete u ovom članku te na web stranicama Udruge poVUcizakulturu i istoimenom Facebook profilu.